Izbori

u širemu tehničkom smislu, različiti institucionalni postupci i sredstva uspostave predstavničkih političkih tijela i postavljanja pojedinaca na javne položaje prema nasljednom pravu, službenom položaju, aklamacijskim izborima, imenovanjem, investiturom i odlučivanje kockom ili ždrijebom

Premda su to neizborne metode, s izborima ih povezuje to što je riječ o institucionaliziranim načinima uspostave političkih tijela i zauzimanja javnih položaja, nasuprot neinstitucionalnim nasilnim metodama, poput ratova, revolucija, vojnih pučeva, državnih udara, uzurpacija vlasti itd. Izbori u užemu, sadržajnom smislu jesu proces oblikovanja političke volje koja se temelji na mogućnosti birača da se odluče za jednu od više ponuđenih političkih opcija i njihovih nositelja, te na slobodi njihova izbora među tim opcijama, koja nije ograničena pravnim ili samovoljnim propisima i činima. Sukladno tome, izborima u strogom smislu mogu se smatrati samo kompetitivni izbori u demokratskim političkim porecima. Kako ne udovoljavaju navedenima pretpostavkama, nekompetitivni izbori u totalitarnim diktaturama samo su izbori u tehničkom smislu, dok su polukompetitivni izbori u autoritarnim režimima ponajprije izbori u tehničkom, a tek djelomice i u sadržajnom smislu, jer dopuštaju samo ograničene mogućnosti izbora i ograničenu slobodu biranja. Kompetitivni, polukompetitivni i nekompetitivni izbori tri su glavna tipa izbora u suvremenom svijetu. Izbori se uređuju ustavnim i zakonskim aktima koji čine izborno pravo.