Komunalni izbori
izbori za predstavnička tijela komunalnih zajednica. O njima su se oblikovala dva oprečna shvaćanja
Prema prvome, oni su samo “refleks” nacionalnih izbora u kojima birači izražavaju potporu ili nepovjerenje nacionalnoj vladi jer na ponašanje birača u svim izborima presudno utječe njihova opća stranačka identifikacija. I u komunalnim se izborima stoga ponajprije glasuje za političke stranke, dok su problemi i akteri lokalne politike u drugom planu. Prema drugom shvaćanju, komunalni su izbori samosvojan politički proces, pa političko ponašanje birača nije isključivo određeno općom stranačkom identifikacijom, nego problemskom orijentacijom i kandidatskim preferencijama. U procesima kandidiranja i izbora članova predstavničkih tijela vodi se briga i o tome predstavljaju li oni tipične profesije i gospodarske grane lokalne zajednice, jesu li uklopljeni u njezin društveni život, jesu li starosjedioci ili doseljenici i sl. Izborna kampanja više se oslanja na osobne kontakte birača i kandidata. Diferenciranje komunalnih od nacionalnih izbora nastoji se potaknuti i deharmonizacijom izbornog prava, i to u dvostrukom smislu. Ponajprije, institucionaliziraju se različiti sustavi izbora za čl anove nacionalnog parlamenta i članove komunalnih predstavničkih tijela ili se u primjenu nacionalnoga izbornog sustava na komunalnoj razini unose važnije izmjene. Drugo, i samo se komunalno izborno pravo diferencira te se u različitim teritorijalnim zajednicama primjenjuju različiti izborni sustavi.
